Preporuke za oboljele od multiple skleroze izradili su dr.sc. Ivan Adamec, dr.sc. Tereza Gabelić, dr.sc. Barbara Barun i prof.dr.sc. Mario Habek s Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U Velikoj Britaniji je 2. prosinca 2020. godine. odobreno Pfizer-BioNTech cjepivo protiv COVID-19 infekcije te je nekoliko dana nakon započeo program cijepljenja. Odluka EMA-e (European Medicine Agency) o upotrebi navedenog cjepiva u zemljama Europske unije očekuje se krajem prosinca 2020. g. Ukoliko navedeno mišljenje bude pozitivno može se očekivati početak cijepljenja u Republici Hrvatskoj krajem prosinca ove godine, odnosno početkom siječnja 2021. godine. Također, odluka o odobrenju cjepiva tvrtke Moderna očekuje se nedugo poslije, vjerojatno tijekom siječnja 2021. godine. Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Hrvatska je naručila 1 000 000 doza cjepiva proizvedenog od tvrtke Pfizer od čega bi u prvoj fazi trebalo stići 125 000 doza što je dovoljno za cijepljenje 62 500 osoba. Osim navedenog cjepiva, naručena su i cjepiva razvijena od strane tvrtki Moderna, AstraZenecca, Johnson&Johnson i CureVac.
Koliko je poznato prioritetne skupine za cijepljenje uključuju osobe starije od 65 g., zdravstvene djelatnike, osobe zaposlene u domovima za skrb o starijim osobama te osobe koje primaju imunosupresivnu terapiju. Lijekovi koji se koriste u liječenju multiple skleroze na različite načine utječu na djelovanje imunološkog sustava. Iako se ti lijekovi strogo ne ubrajaju u skupinu imunosupresivnih lijekova, mogu na različite načine utjecati na imunološki odgovor na cjepivo.
U prethodnim smjernicama dane su preporuke za cijepljenje osoba s multiplom sklerozom koje uzimaju lijekove koji modificiraju tijek bolesti. U ovim smjernicama proširit ćemo preporuke i na cjepiva za COVID-19 infekciju koja bi mogla biti dostupna u Republici Hrvatskoj.
Cjepiva od tvrtke Pfizer-BioNTech (cjepivo BNT162b1), Moderna (cjepivo mRNA-1273) i CureVac (cjepivo CVnCoV) koriste mRNA tehnologiju kako bi u stanicama primatelja bio proizveden protein koji će izazvati antigensku reakciju na SARS-CoV-2 virus. Takva cjepiva nemaju sposobnost replikacije pa ih je sigurno davati i kod osoba koje primaju imunosupresivnu terapiju. AstraZenecca (cjepivo ChAdOx1 nCov-19) i Johsnon&Johsnon (cjepivo Ad26.COV2-S) koriste adenovirus kao vektor koji prenosi antigen SARS-CoV-2 virusa, međutim taj virus je genetski modificiran i također nema sposobnost daljnje replikacije.
Cjepiva temeljena na mRNA tehnologiji sigurna su za upotrebu kod svih osoba s multiplom sklerozom pa tako i kod osoba koje primaju lijekove koji modificiraju tijek bolesti I i II linije. Postoji mogućnost da će imunološki odgovor na cjepivo biti manje izražen kod određenih lijekova II linije kao što su okrelizumab ili fingolimod. Kod primjene imunorekonstitucijske terapije, kao što su alemtuzumab i kladribin, imunološki odgovor na cjepivo može biti smanjen do trenutka repopulacije limfocita. Međutim, i smanjen imunološki odgovor na cijepljenje pruža određen stupanj zaštite od zaraze SARS-CoV-2 virusom, odnosno od razvoja teške kliničke slike COVID-19. S obzirom da nije poznato kolika količina cjepiva će biti dostupna, niti točno kada, ne savjetuje se odgađanje početka liječenja lijekovima koji modificiraju tijek bolesti zbog primanja cjepiva.
U postupku odobravanja regulatornih agencija najviše su napredovala cjepiva temeljena na mRNA tehnologiji te u nastavku donosimo preporuke za cijepljenje cjepivima tvrtke Pfizer-BioNTech i Moderna.
Preporuke za cijepljenje :
Literatura
https://www.hzjz.hr/ravnateljstvo/cijepljenje-protiv-covid-19-kratak-pregled-situacije; pristupljeno 16.12.2020. g.
https://www.ema.europa.eu/en/human-regulatory/overview/public-health-threats/coronavirus-disease-covid-19/treatments-vaccines-covid-19; pristupljeno 16.12.2020. g.
Jeyanathan M, Afkhami S, Smaill F, Miller MS, Lichty BD, Xing Z. Immunological considerations for COVID-19 vaccine strategies. Nature Reviews Immunology. 2020;20:615-632.
Ciotti JR, Valtcheva MV, Cross AH. Effects of MS disease-modifying therapies on responses to vaccinations: A review. Mult Scler Relat Disord. 2020;45:102439.
https://www.nature.com/articles/d41586-020-03166-8; pristupljeno 16.12.2020. g.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.