Pozabavit ćemo se malo lijekovima koji su na raspolaganju oboljelima od multipla skleroze u Hrvatskoj. Čini mi se nekako kako su u javnosti više dostupne informacije o alternativnim metodama liječenja nego one medicinske. Budimo realni niti u jednoj opciji lijeka nema, ali brojni lijekovi koje koriste oboljeli od multiple skleroze imaju iza sebe rezultate u usporavanju progresije bolesti, kao i u smanjenu broja relapsa. Brojne mailove sam dobila s upitom da prođem kroz ovu temu, pa evo pokušat ću u ovom postu navesti što je uopće dostupno u Lijepoj našoj, kako djeluju pojedine terapije i koji su učinci, ali i nuspojave.
Prije samo 20 godina nije bilo nikakvih mogućnosti liječenja za MS, danas ipak postoji širok izbor lijekova odobrenih od strane Europske medicinske agencije (EMA). Naravno, lijeka za multiplu sklerozu nema, svi ovi lijekovi zapravo su pokušaj usporavanja progresije naše autoimune bolesti. Lijekovi poput beta interferona kao i novih oralni lijekovi, koji se u Hrvatskoj odnedavno primjenjuju, zapravo mijenjaju imunološki sustav kako bi usporili napredovanje bolesti i smanjili napade odnosno relapse. Neki tretmani imaju dobre rezultate i u ublažavanju i skraćivanju vremena relapsa odnosno akutnog MS napada. Tu su i dodatni lijekovi koji se mogu koristiti za kontrolu simptoma kao što su bol, problemi s mokraćnim mjehurom i crijevima, poteškoće s kretanjem ili depresija. Simptomi multipla skleroze sami od sebe dolaze i odlaze, opet se vraćaju i tako u krug, ali se uz pomoć lijekova pokušava usporiti ovaj začarani krug.
Lijekovi prve linije su interferoni (Avonex, Betaferon, Extavia i Rebif), glatiramer acetat (Copaxone), teriflunomide (Aubagio) i dimetil fumarat (Tecfidera), dok u drugu liniju u Hrvatskoj spadaju fingolimod (Gilenya), natalizumab (Tysabri) i alemtuzumab (Lemtrada). Postoji iznimka ako je bolest vrlo aktivna da se kao prva linija odmah uvede druga linija lijekova, što u Hrvatskoj za sada nije moguće.
Svi ovi lijekovi djeluju tako što usporavaju proces bolesti, smanjuju broj relapsa kao i njihovu jakost. Lijekovi zapravo potiskuju imunološki sustav i smanjuju nakupljanje lezija i uništenje mijelinske ovojnice. Ovi lijekovi mogu usporiti napredovanje MS-a te smanjiti stopu invalidnosti oboljelih, a najbolji učinak imaju kada ih se počne uzimati odmah po postavljanju dijagnoze, što je u Hrvatskoj nemoguće jer HZZO odobrava korištenje ovih lijekova tek nakon tri liječenja relapsa ili godinu dana od postavljanja dijagnoze što je u najmanju ruku čudno.
INTERFERONI PRVI ODOBRENI LIJEKOVI
Interferoni beta su zapravo prva odobrena terapija kod relapsno remitirajućeg oblika MS. Interferon beta verzije uključuju Avonex, Betaferon, Extavia i Rebif – svi ovi lijekovi primjenjuju se kod RRMS-a. Betaferon je prvi put odobren 1993. godine dok je Extavia odobrena u 2009. Ovi lijekovi nalaze se i injekcijama i oboljeli ih sami sebi daju. Osim toga, neke formulacije dolaze i kao napunjene štrcaljke ili u obliku olovaka za autoinjektiranje kojima se lakše rukuje. Ovisno o doziranju neki se uzimaju tjedno, a neki svaki drugi dan.
Najčešće nuspojave interferona su simptomi nalik gripi kao i reakcija na mjestu uboda odnosno primjene. Simptomi nalik gripi su vrućica, koja zna biti i iznimno visoka, groznica, znojenje, bol u mišićima i umor. Uz preporuku liječnika za ublažavanje simptoma pacijenti koriste acetaminofene, ibuprofene ili naproksene 15-60 minuta prije svakog ubrizgavanja kako bi ublažili ove simptome. Kako bi se umanjila reakcija na mjestu uboda , a najčešće reakcije su crvenilo, bol ili oteklina, preporučas se špricu sa lijekom donijeti na sobnu temperaturu jedan sat prije uzimanja, kao i nanijeti led dvije minute prije i poslije injekcije te nježna masaža područja ubrizgavanja. Važno je i mijenjati mjesta ubrizgavanja o čemu se trebate posavjetovati sa svojim liječnikom.
Uz ove najčešće nuspojave beta interferona zamijećene su i još neke, ali manje uobičajene nuspojave poput alergijskih reakcija, depresije te problema s jetrom. Kod uzimanja ovih lijekova potrebno je pratiti krvnu sliku i stanje jetre. Neki pacijenti mogu tijekom uzimanja terapije razviti antitijela na interferon beta u krvi i postati imuni na liječenje, što može smanjiti njegov učinak i zahtijevati promjenu liječenja. Iskustvo kaže kako su nuspojave poput ovih simptoma nalik gripi češći na početku liječenja te slabe tijekom vremena.
COPAXONE (glatiramer acetate) je također imunomodulacijski lijek za RRMS i odobren je 1996. Od svibnja 2013. godine. Copaxone je primjerice u Americi najčešće propisani lijek za relapsno remitirajući oblik multipla skleroze. Copaxone se daje u obliku injekcije potkožno svaki dan, a u Hrvatskoj je odobrena i nova verzija ovog lijeka koji se uzima samo 3 puta tjedno. Česte nuspojave Copaxona su reakcije na mjestima ubrizgavanja poput crvenila. Postoje i post reakcije poput straha, boli u prsima, lupanje srca, otežano disanje, stezanje u grlu. Post nuspojave ubrizgavanja obično traju 15-30 minuta i povuku se bez liječenja te nemaju poznate dugoročne učinke.
Glatiramer acetat (Copaxon) sintetski je lijek koji se sastoji od četiri aminokiseline, koje su sastavni dio mijelina u čovjeka. Smatra se kako lijek djeluje na imunološki sustav tako da smanjuje upalni proces na mjestu oštećenja mijelinske ovojnice.
ORALNI LIJEKOVI
Novi oralni lijekovi koji se koriste u multipla sklerozi sve su zanimljiviji oboljelima, prvenstveno zbog lakšeg načina uzimanja. Nerijetko oboljeli od liječnika traže prelazak na tablete jer im je dosta bockanja i injekcija. Iako ne postoje stroge smjernice za liječenje oboljelih u relapsno remitirajućem obliku multipla skleroze interferon beta pripravci ili Copaxone do sada su često bili prvi izbor liječnika. Međutim, nuspojave i neugodnosti koje pacijenti proživljavaju tijekom uzimanja injekcija dovode do većeg interesa za lijekove u tabletama. Nove oralne terapije pružaju jedinstvenu mogućnost pacijentima s RRMS-om. Gilenya (fingolimod) bila je prvi odobreni oralni lijek za liječenje MS-a i pojavila se 2010. godine. U novije vrijeme dostupna su nam i još dva oralna lijeka Aubagio (teriflunomide) koji se pojavio 2012. godine i Tecfidera (dimetil fumarat) iz 2013. godine. Ovi lijekovi U Hrvatskoj se koriste od ove godine.
AUBAGIO (teriflunomide) – djeluje na način da ublažava upalni proces na način što smanjenje broj bijelih krvnih stanica u središnjem živčanom sustavu.. U kliničkim ispitivanjima, pri uzimanju 14 mg oralne doze, Aubagio u usporedbi s placebom, bilježi značajne rezultate u tri važne stavke: smanjuje broj relapsa za 31% , smanjuje napredovanje bolesti za 30 posto i za čak 80% smanjuje broj lezija na mozgu vidljivih na magnetu.
Aubagio ne smiju uzimati osobe s ozbiljnim problemima jetre, trudnice i žene u reproduktivnoj dobi koje ne koriste učinkovitu kontracepciju.
Česte nuspojave Aubagia uključuju glavobolju, stanjivanje kose (alopecija), proljev, mučninu, povišene jetrene probe, simptome slične gripi, trnce u rukama ili nogama (parestezija). Ozbiljnije, ali i rjeđe nuspojave su oštećenje jetre, povećan rizik od infekcija i povišen krvni tlak. Aubagio također može uzrokovati ozbiljne urođene mane, stoga ni žene ni muškarci ne smiju koristiti Aubagio ako su u fazi planiranja potomstva. Ovaj lijek i njegovi učinci mogu ostati u tijelu i 2 godine nakon prestanka uzimanja terapije te je toliku pauzu i potrebno uzeti prije početka planiranja trudnoće.
TECFIDERA (dimetil fumarat) – Kako ovaj lijek djeluje zapravo nije u potpunosti poznato, ali zna se da aktivira kemijski put u tijelu koji pomaže zaštititi živčane stanice od oštećenja i upale. Tecfidera je kliničkim ispitivanjima imala pozitivne učinke u MS-u slične drugim lijekovima: smanjuje jačinu relapsa, usporava progresiju bolesti te smanjuje broj lezija na mozgu. Tijekom dvogodišnje studije 27% ljudi koji uzimaju Tecfidera je doživjelo relaps u usporedbi s čak 46% oboljelih koji su bili na placebu. Osim toga, 38% manje ljudi imalo je progresiju u odnosu na one koji su uzimali placebo, a od 72-90% lezija se smanjilo.
Tecfidera se čini podnošljivom kada pogledamo nuspojave; uobičajene nuspojave uključuju crvenilo, svrbež i osip, proljev i mučninu. Ove nuspojave se javljaju na početku liječenja i povlače se tijekom vremena. Uzimanje ovog lijeka s hranom može pomoći da se smanji mučnina. Prije liječenja je potrebno napraviti krvu sliku i redovito nakon toga mora se pratiti broj bijelih krvnih zrnaca. Važno je i kako tecfidera do danas nije pokazala kontraindikacije s drugim lijekova. Tecfidera se uzima oralno dva puta dnevno. No, 2014. je zabilježen i prvi slučaj progresivne multifokalne leukoencefealopatije PML-a povezane s lijekom Tecfidera. Limfopenija je poznata nuspojava lijeka Tecfidera i bolesnike tijekom liječenja treba redovito nadzirati. Kompletnu krvnu sliku, uključujući limfocite, treba provjeravati redovito i u čestim intervalima.
GILENYA (fingolimod) – smatra se kako djeluje na način da sprječava ulaz bijelih krvnih stanica (limfocita) u središnji živčani sustav (CNS) gdje uzrokuju upalu i oštećenje živčanih stanica. Studija je pokazala kako ovaj lijek smanjuje relapse za 52% u odnosu na jednogodišnju studiju uzimanja interferona beta-1a, a do 54% u usporedbi s placebom tijekom dvije godine. Osim toga u godinu dana 13% više bolesnika na Gilenyi je bilo bez relapsa u usporedbi s onima na interferonu beta-1a. Pokazalo se kako Gilenya usporava napredak bolesti i broj lezija na mozgu. Česte nuspojave Gilenye mogu uključivati glavobolje, infekcije, povišene vrijednosti jetrenih enzima, proljev i kašalj. Srčani bolesnici ne mogu koristiti Gilenyu. Od 2012. godini, obvezno je pratiti rad srca EKG-om prije i 6 sati nakon prve doze Gilenye uz obvezno mjerenje krvnog tlaka i otkucaja srca.
TYSABRI (natalizumab) koji je odobren 2006. godine i LEMTRADA (alemtuzumab), odobrena 2014. godine, uglavnom su rezervirani za pacijente koji ne podnose ili su imali loše reakcije na druge MS lijekove. Tysabri se daje svakih 4 tjedna u infuziji. Tysabri može biti povezan s rijetkom, ali često smrtonosnom bolesti mozga poznatom kao progresivna multifokalna leukoencefealopatija (PML). Lemtrada ima jedinstveni raspored doziranja dva godišnja tretmana u infuziji, ali važno je upozoriti i na ozbiljne nuspojave, prvenstveno razvoj drugih autoimunih bolesti (najčešće autoimune bolesti štitnjače).
I sada kada smo prošli kroz dostupne lijekove pitat ćete se da li će Vam oni pomoći smanjiti Vaše simptome kada ste u relapsu?
Odgovor je: Ne baš.
Ovi lijekovi ne mogu pomoći da se osjećate bolje kada ste u relapsu i napad započne – ali oni djeluju na način da smanjuju učestalost relapsa i usporavaju progresiju bolesti. Relapsi zahtijevaju tretmane kortikosteroidima, koji se koriste da se smanji upala.
Tu je i plazmafereza koja se koristi za liječenje teških simptoma kod bolesnika, koji ne reagiraju na kortikosteroide.
Ovi postom nikako nisam imala namjeru reklamirati farmaceute niti ikoga nagovarati na uzimanje bilo kojeg od navedenih lijekova. Odluka je na svakom od Vas pojedinačno. Procijeniti rizike i rezultate i uz pomoć Vašeg neurologa naći najbolju opciju. Ja sam svoju pronašla.
I znam da nije lako. Odlučiti uzimati teške lijekove kada se osjećate dobro čini se kao suluda misija. Moram priznati kako sam i sama prolazila razne faze odlučivanja, opet googlanja, propitkivanja, istraživanja. Važno je naći i liječnika kojemu vjerujete, tada je odluka puno lakša. Kod mene se sve razbistrilo kada sam iskreno pitala svog neurologa dali omjer nuspojava i rezultata ide u korist uzimanja terapije. I odgovor je bio iskren i jednostavan: Da, treba uzimati terapiju. Multipla skleroza je po definiciji progresivna bolest i lijekovi koji su nam dostupni uistinu utiču na usporavanje progresije i smanjenje broja relapsa. Za mene je ovdje bio kraj priče i nedoumice. Znam da ima onih koji su probali niz lijekova i kojima od prve nije uspjelo pronaći terapiju koju dobro podnose. Ali ne treba prestati tražiti i treba pokušati sve dok ne pronađete što Vam odgovara i ne prihvaćajte ništa manje od toga. Treba pitati, propitkivati, istraživati i znati. I treba vjerovati. Nadam se kako će Vam i ovaj popis lijekova pomoći u tome.
Za kraj trebali bismo se držati nekih osnovnih naputaka kada imate multipla sklerozu.
Važna je tjelovježba i fizikalna terapija. Izbjegavajte ekstremne vrućine ili hladnoće. Jedite zdravo trudite se imati uravnoteženu prehranu sa što više ribe i povrća, dobro poznati tip mediteranske prehrane stručnjaci preporučuju i kod multipla skleroze. Važno je uzimanje vitamina D. Nemojte pušiti. Izbjegavajte stres. Nađite emocionalnu podršku…
I da dokazano je kako vježbanje smanjuje stres pa završimo opet s činjenicom kako je vježbanje važno. Zato sam ponosna na naš MS pilates!
Izvor: http://www.drugs.com