Pozabavit ćemo se malo lijekovima koji su na raspolaganju oboljelima od multipla skleroze u Hrvatskoj. Čini mi se nekako kako su u javnosti više dostupne informacije o alternativnim metodama liječenja nego one medicinske. Budimo realni niti u jednoj opciji lijeka nema, ali brojni lijekovi koje koriste oboljeli od multiple skleroze imaju iza sebe rezultate u usporavanju progresije bolesti, kao i u smanjenu broja relapsa. Brojne mailove sam dobila s upitom da prođem kroz ovu temu, pa evo pokušat ću u ovom postu navesti što je uopće dostupno u Lijepoj našoj, kako djeluju pojedine terapije i koji su učinci, ali i nuspojave.
Prije samo 20 godina nije bilo nikakvih mogućnosti liječenja za MS, danas ipak postoji širok izbor lijekova odobrenih od strane Europske medicinske agencije (EMA). Naravno, lijeka za multiplu sklerozu nema, svi ovi lijekovi zapravo su pokušaj usporavanja progresije naše autoimune bolesti. Lijekovi poput beta interferona kao i novih oralni lijekovi, koji se u Hrvatskoj odnedavno primjenjuju, zapravo mijenjaju imunološki sustav kako bi usporili napredovanje bolesti i smanjili napade odnosno relapse. Neki tretmani imaju dobre rezultate i u ublažavanju i skraćivanju vremena relapsa odnosno akutnog MS napada. Tu su i dodatni lijekovi koji se mogu koristiti za kontrolu simptoma kao što su bol, problemi s mokraćnim mjehurom i crijevima, poteškoće s kretanjem ili depresija. Simptomi multipla skleroze sami od sebe dolaze i odlaze, opet se vraćaju i tako u krug, ali se uz pomoć lijekova pokušava usporiti ovaj začarani krug.
Lijekovi prve linije su interferoni (Avonex, Betaferon, Extavia i Rebif), glatiramer acetat (Copaxone), teriflunomide (Aubagio) i dimetil fumarat (Tecfidera), dok u drugu liniju u Hrvatskoj spadaju fingolimod (Gilenya), natalizumab (Tysabri) i alemtuzumab (Lemtrada). Postoji iznimka ako je bolest vrlo aktivna da se kao prva linija odmah uvede druga linija lijekova, što u Hrvatskoj za sada nije moguće.
Svi ovi lijekovi djeluju tako što usporavaju proces bolesti, smanjuju broj relapsa kao i njihovu jakost. Lijekovi zapravo potiskuju imunološki sustav i smanjuju nakupljanje lezija i uništenje mijelinske ovojnice. Ovi lijekovi mogu usporiti napredovanje MS-a te smanjiti stopu invalidnosti oboljelih, a najbolji učinak imaju kada ih se počne uzimati odmah po postavljanju dijagnoze, što je u Hrvatskoj nemoguće jer HZZO odobrava korištenje ovih lijekova tek nakon tri liječenja relapsa ili godinu dana od postavljanja dijagnoze što je u najmanju ruku čudno.